Društvo kao promotor mentalnog zdravlja

mentalno zdravlje u zajednici

Dosadašnje procjene pokazuju da će tijekom života 1 od 5 osoba barem jednom tijekom života razviti poremećaj mentalnog zdravlja. Ostale četiri će poznavati osobu – učenika, člana obitelji, prijatelja ili suradnika – koja će biti pogođena poremećajem mentalnog zdravlja.

Četiri osobe koje će zbog nedostatka vlastitog iskustva teže razumjeti što se događa toj osobi. Moguće reakcije su distanciranje od osobe te negiranje ili umanjivanje poteškoća koje osoba ima. Neki će svu odgovornost za poremećaj prebaciti na osobu, etiketirati je kao „osobu slabog karaktera“, veličati vlastitu otpornost, voditi se vlastitim predrasudama prema osobama s mentalnim teškoćama, pokazati neznanje u tom području te dijeliti vlastite recepte za izlječenje.

Važno je napomenuti da je strah od nepoznatog validan ljudski strah, no društvo ima mehanizme suočavanja sa strahom od nepoznatog poput izravnog iskustva, edukacija, savjetovanja i ljudske podrške.

Upravo bi tih četiri osoba bilo dovoljno da se smanji osjećaj neadekvatnosti, da osoba otvoreno izrazi i prihvati svoju teškoću i krene prema oporavku. Neki govore da smo rezultat petero ljudi s kojima najviše provodimo vremena tako da nije nevažno tko se nađe na putu našeg oporavka.

Ako pet osoba koje provode puno vremena zajedno poput članova obitelji, učenika istog razreda, suradnika na poslu uspijemo educirati o načinu utjecaja koji svaka osoba ima mogli bismo spriječiti stigmatizacijudiskriminaciju u budućnosti te ostale prepreke koje društvo postavlja osobi kada se naruši mentalno zdravlje i omogućiti razvoj potencijala svih 5 osoba. Ako nisi osoba s mentalnim teškoćama onda si jedan od četiri mogućih pružatelja podrške.

mentalno zdravlje
Photo: Pexels

Faktori koji utječu na razvoj mentalnih poremećaja su biološki poput gena i kemije u mozgu, neadekvatne socijalne dinamike, intenzivna iskustva tijekom života poput trauma i zlostavljanja te zanemarivanje važnih ljudskih potreba.

Važno je zapamtiti da se osobe s mentalnim poremećajima mogu djelomično i potpuno oporaviti. Važno je također prepoznati rane znakove upozorenja. Neki od znakova koji se mogu pojaviti su:

  • smetnje spavanja,
  • povlačenje od ljudi i uobičajenih aktivnosti,
  • osjećaj snižene energije,
  • osjećaj otupjelosti i bezvrijednosti,
  • pojava neobjašnjivih bolova,
  • osjećaj bespomoćnosti i beznađa,
  • konzumacija alkohola, lijekova, droga i cigareta više nego uobičajeno,
  • osjećaj neuobičajene zbunjenosti,
  • zaboravljivost,
  • ljutnja,
  • uznemirenost,
  • uplašenost,
  • zabrinutost,
  • učestalo svađanje ili agresivni ispadi s obitelji ili prijateljima,
  • doživljavanje ozbiljnih promjena raspoloženja koje uzrokuju probleme u odnosima,
  • dugotrajna prisutnost misli ili sjećanja koje se ne mogu izbaciti iz glave,
  • nemogućnost obavljanja svakodnevnih zadataka,
  • razmišljanje o fizičkom povređivanju sebe ili drugih,
  • prisutnost neuobičajenih i nestvarnih doživljaja.

Biti mentalno zdrav omogućuje da ostvarimo svoje potencijale, suočavamo se sa svakodnevnim životnim stresom, produktivno radimo i stvaramo značajan doprinos zajednici. Održavanje mentalnog zdravlja uključuje traženje profesionalne pomoći kada je potrebno, povezivanje s drugima, održavanje pozitivnosti, uključivanje u fizičke aktivnosti, pružanje pomoći drugima, osiguravanje dovoljno sna i razvoj vještina suočavanja sa stresom.

Ivana Poslon, mag. psych.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *